Ukoliko se pitate da li vježbanjem možete smanjiti svakodnevni stres, kroz ovaj članak ćemo Vam ponuditi neke odgovore kako imati kvalitetan trening, te smanjiti anksioznost, pritisak i tenzije. Trening će Vam pomoći da pokrenete svoje tijelo ali i odmorite um od nagomilanih problema koje nosi savremeni način života.
Sigurno ste imali priliku čuti, ili sami osjetiti, kako nakon dobro odrađenog treninga nastaje porast energije za svakodnevne aktivnosti. Pravilan trening će potaknuti Vaše tijelo, kroz znoj, na izbacivanje toksina i štetnih materijal iz tijela, regulisati hormone koji utiču na depresiju i osjećaj neraspoloženja. Također, redovnim treningom umanjujete opanost od nastanka i razvijanja kardiovasukalrnih bolesti i srčanih napada.
Prema istraživanju koje je objavila Američka Asocijacija Psihologa (American Psychological Association), čak 62% odraslih ljudi koji šetaju ili se bave nekom vrstom fizičke aktivnosti kažu da je ovaj način borbe protiv stresa izuzetno efektan.
Mnogo je somatskih simptoma koji potiču od stresa, istraživanje iz 2020. godine koje je napravljeno u SAD-u pokazuje da se utrostručio broj ljudi sa simpomima depresije koja se pogoršala zbog globalne pandemije. Morate prepoznati stresne situacije i strahove kako bi mogli da reagujete.
Navest ćemo samo neke o razloga zašto je vježbanje najbolji lijek protiv stresa.
Pored potrebe tijela da bude hidrirano, ono treba da bude i snabdjeveno kiseonikom u tokom vježbanja, iz tog razloga morate naučiti pravilno disati. U većini slučajeva stres nastaje kroz emotivnu nestabilnost, iako i mnoge životne situacije mogu uticati na njegov nastanak. Pravilno disanje, kao i vježbe disanja, mogu da umire osobu i pomoći kanalisanju nervoze i usmjeriti prema spontanom disajnom ritmu. Pravilno disanje u toku treninga treba da aktivira dijafragmu, to postižemo kroz duboki udah na nos i polako ispuštanje vazduha na usta. Jedno od osnovnih pravila je da u toku vježbanja ne zadržavate vazduh kako ne bi došlo do nesvjestice ili slabosti. Ukoliko dižete tegove, udahnite prije dizanja opterećenja, a vazduh ispuštajte dok dižete tegove. Prije svakog napora udahnite, a u posljednjoj trećini svake vježbe izdahnite. Na ovaj način ćete disati smireno i održavati urvnotežen ritam.
Treningom ćete podizati nivo dobrih hormona u tijelu, a na taj način izbacivati štetne materije i toksine iz organizma. Kvalitetan trening stimuliše proizvodnju endorfina, serotonina i dopamina, te reguliše status kortizola (hormon stresa) i adrenalina u tijelu tokom vježbanja. Endorfin je odgovoran za poboljšanje raspoloženja i ublažavanje bolova, iz tog razloga je i čest sastojak antidepresiva.
Iako je vježbanje forma fizičkog stresa, ono smanjuje hroničan umor koji utiče na raspoloženje i čak i na hormonalni status.
Uz redovnu vježbu dobijate na samopouzdanju, opuštate se i podižete raspoloženje. Prvobitni osjećaj ugodnosti dobijate kada postižete određene ciljeve koje ste postavili, a ta motivacija Vam daje vjetar u leđa za nove izazove. Oni koji vježbaju 3 do puta u sedmici oko 45 minuta su boljeg raspoloženja i umanjuju šanse da pate od mentalnih poremećaja (Adam Čekroud, psihijatar sa univerziteta Jejl).
Ukoliko ste raspoloženi i puni energije nakon treninga, osećaćete se bolje u sopstvenoj koži i imaćete mnogo više motivacije za svakodnevne aktivnosti, ali i za naredni trening koji vas čeka za par dana.
Ne treba postavljati previsoke ciljeve i uvijek imajte na umu da trening nije linearan. Jedan dan vam može odgovarati da trčite, dok drugi trening jednostavno nećete željeti ni da pogledate traku za trčanje. Cilj pravilnog treninga je da vremenom dođete do stvari za koje ste mislili da nećete nikada uspjeti da uradite. Na primjer, za početak sedam hiljada koraka dnevno je dobar cilj za jednog početnika ali treba težiti da se on povećava do 10.000 koraka dnevno, a vremenom čak i više. Ukoliko znate da imate predispozicije da ste anksiozni ili depresivni, kardio trening može da utiče na porast broja otkucaja srca, pa ga je za početak bolje zamijeniti treningom snage.
Na dobro odrađenom treningu povećat ćete proizvodnju dobrih hormona, popraviti raspoloženje, da se smirite pravilnim disanjem i naučite da realno gledate na trening kako se ne biste nervirali ukoliko nešto ne bude kako ste zamislili. Prepreke su sastavni dio svakog procesa, zato je bitno da se stres svede na minimum da bismo se na pravi način suočili sa potencijalnim problemima koji se mogu javiti kada tek krenete sa treningom, a to je loša tehnika, nepravilno disanje ili nedostatak motivacije.
Drugačiji od ostalihPronađite mjesto koje Vas pokreće.